Standardizacija

Standardizacija

Standardizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba (pravila) za opću i višekratnu upotrebu, koje se odnose na postojeće ili moguće probleme, radi postizanja optimalnog stepena uređenosti u određenoj oblasti.

Standardizacijske aktivnosti se prvenstveno sastoje od pripreme, oblikovanja i izdavanja standarda, te omogućavanja primjene standarda.

Važne koristi od standardizacije su unapređenje pogodnosti proizvoda, procesa i usluga za predviđene svrhe, sprečavanje prepreka u trgovini te olakšavanje tehnološke saradnje.

Vidi 10 dobrih razloga za standardizaciju!

 

Ciljevi i principi standardizacije

Ciljevi standardizacije

Opći ciljevi standardizacije su:

  • osiguranje prikladnosti nekog proizvoda, procesa ili usluge da u određenim uvjetima služi svojoj namjeni,
  • ograničavanje raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veličina,
  • osiguravanje kompatibilnosti i zamjenjivosti različitih proizvoda,
  • sigurnost,
  • zaštita zdravlja,
  • zaštita okoline itd.

Principi standardizacije

Principi na kojim se bazira savremena standardizacija su:

  • konsenzus,
  • uključivanje svih zainteresiranih strana,
  • javnost rada,
  • stanje tehnike,
  • koherentnost.

1. Konsenzus

Osnovni princip standardizacije je konsenzus.

Konsenzus znači opću saglasnost koju karakterizira odsustvo trajnog suprotstavljanja zainteresiranih strana na bitna pitanja rasprave, a koja se postiže kroz proces koji nastoji uzeti u obzir gledišta svih učesnika rasprave, te usaglašavanjem svih spornih činjenica.

NAPOMENA Konsenzus nužno ne znači jednoglasnost.

2. Uključivanje svih zainteresiranih strana

Demokratski postupak pripreme standarda pretpostavlja uključivanje svih zainteresiranih strana, koje imaju pravo učestvovati i dati svoj doprinos izradi standarda kako bi ga dobrovoljno primijenili.

Zainteresirane strane su pravne i fizičke osobe zainteresirane za procese i rezultate standardizacije (naprimjer: kompanije, mala i srednja preduzeća, upravna tijela, naučno-istraživačke ustanove, tijela za ocjenjivanje usklađenosti, društvene organizacije, strukovna udruženja, stručnjaci-pojedinci itd.)

3. Javnost rada

Postupak pripreme standarda mora biti dostupan javnosti od početka i u svim fazama. O početku pripreme nekog standarda, o tijelu koje ga priprema, o dokumentu koji služi kao osnova za njegovu pripremu i o fazama pripreme (javna rasprava o nacrtu standarda, objavljivanje standarda) javnost mora biti obaviještena na odgovarajući način.

4. Stanje tehnike

Stepen razvoja tehnike u datom vremenu utemeljen na provjerenim naučnim, tehničkim i iskustvenim saznanjima.

5. Koherentnost

Zbirka standarda mora biti koherentna, standardi ne smiju biti konfliktni (donošenjem novog standarda za dati predmet, stari se standard povlači).



Osnovni pojmovi, nazivi i definicije

Dati su neki bitni pojmovi, nazivi i definicije iz bosanskohercegovačkog standarda: BAS EN 45020:2009, Standardizacija i srodne djelatnosti – Opći rječnik (ISO/IEC Vodič 2:2004; EN 45020:2009), kao i drugi pojmovi bitni za razumijevanje standardizacije.


Standardizcija

- djelatnost uspostavljanja odredaba, za opću i višekratnu upotrebu, koje se odnose na postojeće ili moguće probleme, radi postizanja optimalnog stepena uređenosti u datom kontekstu.

NAPOMENA 1 Ova se djelatnost, prije svega, sastoji od oblikovanja, izdavanja i primjene standarda.

NAPOMENA 2 Značajne koristi standardizacije su unapređenje pogodnosti proizvoda, procesa i usluga za predviđene svrhe, sprečavanje prepreka u trgovini te olakšavanje tehnološke saradnje.

Vidi 10 dobrih razloga za standardizaciju!



Nivoi standardizacije

Nivo standardizacije odnosi se na geografski, politički ili ekonomski obim uključenosti u standardizaciju.

- međunarodna standardizacija

standardizacija u kojoj mogu učestvovati odgovarajuća tijela iz svih zemalja

- regionalna standardizacija

standardizacija u kojoj mogu učestvovati odgovarajuća tijela zemalja samo jednog geografskog, političkog ili ekonomskog područja svijeta

- evropska standardizacija

standardizacija u kojoj učestvuju odgovarajuća tijela evropskih država

- državna/nacionalna standardizacija

standardizacija na nivou određene zemlje

- pokrajinska standardizacija

standardizacija na nivou dijela neke zemlje

NAPOMENA U nekoj zemlji ili dijelu neke zemlje standardizacija se može također provoditi u nekoj grani ili sektoru (npr. ministarstva), na lokalnom nivou, na nivou udruženja ili preduzeća, te u pojedinim tvornicama, radionicama i uredima.



Standard i drugi normativni dokumenti

- normativni dokument

dokument koji utvrđuje pravila, smjernice ili karakteristike za aktivnosti ili njihove rezultate

NAPOMENA 1 Izraz „normativni dokument” je osnovni pojam koji obuhvata dokumente kao što su standardi, tehničke specifikacije, kodeks dobre prakse i propisi.

NAPOMENA 2 „Dokumentom” se smatra svaki medij na kojem je, odnosno u kojem je zapisana određena informacija.

NAPOMENA 3 Termini za različite vrste normativnih dokumenata određeni su tako da obuhvataju dokument i njegov sadržaj kao jedinstvenu cjelinu.

- standard

dokument za opću i višekratnu upotrebu, donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela, koji sadrži pravila, smjernice ili karakteristike aktivnosti ili njihove rezultate i koji ima za cilj postizanje optimalnog stepena uređenosti u datom kontekstu

NAPOMENA Standardi se moraju temeljiti na provjerenim naučnim, tehnološkim i iskustvenim rezultatima, a cilj im je dostizanje optimalnog napretka zajednice. (BAS EN 45020:2009, definicija 3.2)

- tehnička specifikacija

1. dokument u kojem se propisuju tehnički zahtjevi koje treba zadovoljiti neki proizvod, proces ili usluga

NAPOMENA 1 Kad god je to moguće, tehnička specifikacija treba ukazati na procedure pomoću kojih se može odrediti jesu li ispunjeni određeni zahtjevi.

NAPOMENA 2 Tehnička specifikacija može biti standard, dio standarda ili poseban dokument neovisan o standardu.

(BAS EN 45020:2009, definicija 3.4)

2. tehnička specifikacija (TS) - dokument koji je preuzet, a koji bi možda u budućnosti mogao biti predmet standarda, ali za koji se trenutno:

- ne može dobiti potrebna podrška da se odobri kao standard,

- postoji sumnja o tome je li postignut konsenzus,

- predmet se još uvijek tehnički razvija, ili

- postoji drugi razlog koji ne dozvoljava da se odmah objavi kao standard.

(CEN/CENELEC Interni propisi – Dio 2:2015, definicija 2.6)

- tehnički izvještaj (TR)

dokument koji sadrži podatke različitih vrsta koji su publicirani u standardima ili tehničkim specifikacijama

(ISO/IEC Direktiva – Dio 2:2011, tačka 3.1.5)

- međunarodni standard

standard dostupan javnosti, koji je usvojila neka međunarodna organizacija za standardizaciju/ standarde
(BAS EN 45020:2009, definicija 3.2.1.1)

- regionalni standard

standard dostupan javnosti, koji je usvojila neka regionalna organizacija za standardizaciju/ standarde
(BAS EN 45020:2009, definicija 3.2.1.2)

- evropski standard

standard dostupan javnosti, koji je usvojila evropska organizacija za standardizaciju/standarde
(standard koji je prihvatio CEN/CENELEC ili ETSI i koji se obavezno mora implementirati kao identični nacionalni standard, te se moraju povući svi njemu konfliktni nacionalni standardi)

- harmonizirani standardi

(ekvivalentni standardi)

standardi za isti predmet, koje su odobrila različita tijela za standardizaci­ju, a koji osiguravaju zamjenjivost proizvoda, procesa i usluga ili obostrano razumijevanje rezul­tata ispitivanja ili informacija datih u skladu sa ovim standardima
(BAS EN 45020:2009, definicija 6.1)
NAPOMENA „Harmonizirani standard – usklađeni standard” je termin koji se koristi u kontekstu direktiva novog pristupa „New Approach” - vidi tačku 4.2 „Guide to implementation of directives based on the New Approach and the Global Approach”, izdanje 2000.
(CEN/CENELEC Interni propisi – Dio 2:2015, definicija 2.5)

- harmonizirani dokument (HD)

dokument o usklađivanju

CENELEC standard koji se obavezno mora primijeniti na nacionalnom nivou, barem objavljivanjem njegovog naziva i broja HD te se moraju povući svi konfliktni nacionalni standardi
(CEN/CENELEC Interni propisi – Dio 2:2015, definicija 2.9)

- državni standard

- nacionalni standard

standard dostupan javnosti, koji je usvojilo neko državno/nacionalno tijelo za standarde

NAPOMENA Termin „državni standard’’ i definicija preuzeti su iz Zakona o standardizaciji BiH (Član 2, Sl. glasnik BiH 19/01), a ekvivalentan je terminu „nacionalni standard’’ koji se koristi u svim dokumentima međunarodne ili evropske standardizacije i kao takav preuzet je u BAS EN 45020 :2009, definicija 3.2.1.3.

- državni standard Bosne i Hercegovine

standard dostupan javnosti, koji je usvojilo državno tijelo za standarde Bosne i Hercegovine

- pokrajinski standard

standard dostupan javnosti, koji je usvojen na nivou dijela neke zemlje
(BAS EN 45020:2009, definicija 3.2.1.4)

- kodeks dobre prakse

dokument kojim se preporučuju načini ili procedure dizajniranja, izrade, ugradnje, održavanja ili upotrebe opreme, konstrukcija ili proizvoda
(BAS EN 45020:2009, definicija 3.5)

NAPOMENA Kodeks dobre prakse može biti standard, dio standarda ili poseban dokument neovisan o standardu.



Propis i tehnički propis

- propis

dokument koji sadrži obavezna zakonska pravila, a donosi ga nadležno tijelo
(BAS EN 45020:2009, definicija 3.6)

- tehnički propis

propis u kojem su tehnički zahtjevi dati ili neposredno ili upućivanjem na standard, tehničku specifikaciju ili kodeks dobre prakse ili pak uključivanjem sadržaja tih dokumenata
(BAS EN 45020:2009, definicija 3.6.1)
NAPOMENA Tehnički propis može se dopuniti tehničkim uputstvima koja opisuju načine zadovoljenja zahtjeva u propisu, tj. odredbama o dostatnosti.



Tijela/organizacije odgovorna(e) za standarde

- tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju

tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju priznato(a) na državnom/nacionalnom, regionalnom ili međunarodnom nivou, čija je jedna od osnovnih funkcija, u skladu sa njegovim statutom, priprema, odobravanje ili usvajanje standarda  koji su dostupni javnosti

NAPOMENA Tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju može imati i druge osnovne funkcije.

-    nacionalo tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju

-    državno tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju

tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju kojem/kojoj je na državnom/nacionalnom nivou priznato pravo da može biti izabrano za državnog/nacionalnog člana odgovarajućih međunarodnih i regionalnih organizacija za standarde

Neka nacionalna tijela za standardizaciju su:

-    nacionalo tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju Bosne i Hercegovine

-    državno tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju Bosne i Hercegovine

tijelo za standarde/organizacija za standardizaciju kojem/kojoj je u Bosni i Hercegovini priznato pravo da bude državni/nacionalni član odgovarajućih međunarodnih i evropskih organizacija za standarde

Nacionalno/državno tijelo za standardizaciju u Bosni i Hercegovini je Institut za standardizaciju BiH – BAS.

- regionalna organizacija za standarde/standardizaciju

organizacija za standarde u koju se može učlaniti odgovarajuće nacionalno tijelo svake zemlje iz istog geografskog, političkog ili ekonomskog područja
(BAS EN 45020:2009, definicija 4.4.2)

Npr. Evropa je regija prema ISO definiciji.

- evropska organizacija za standarde/standardizaciju

organizacija za standardizaciju u koju se mogu učlaniti odgovarajuća nacionalna/državna tijela iz evropskih država

Evropske organizacije za standardizaciju su:

- međunarodna organizacija za standarde/standardizaciju

organizacija za standarde u koju se može učlaniti odgovarajuće nacionalno tijelo svake zemlje
(BAS EN 45020:2009, definicija 4.4.3)

Najpoznatije međunarodne organizacije za standardizaciju su:


Vrste standarda

- osnovni standard

standard kojim se pokriva široko područje ili koji sadrži opće odredbe za pojedino područje
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.1)

NAPOMENA Osnovni standard može služiti kao standard za direktnu primjenu ili kao osnova za druge standarde.

- terminološki standard

standard koji se odnosi na termine, obično praćene njihovim definicijama i, ponekad, objašnjenjima, slikama, primjerima itd.
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.2)

- standard za ispitivanje

standard koji se odnosi na metode za ispitivanje, ponekad dopunjen sa drugim odredbama koje se odnose na ispitivanja, kao što su uzorkovanje, upotreba statističkih metoda, redoslijed ispitivanja
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.3)

- standard za proizvod

standard koji specificira zahtjeve koje mora zadovoljiti proizvod ili grupa proizvoda da bi se osigurala njihova spremnost za namjenu

NAPOMENA 1 Standard za proizvod može sadržavati, osim zahtjeva za spremnost za namjenu, direktno ili upućivanjem, aspekte u vezi sa terminologijom, uzorkovanjem, ispitivanjem, pakovanjem i označavanjem i, ponekad, zahtjeve u vezi sa procesom.

NAPOMENA 2 Standard za proizvod može biti potpun ili nepotpun, ovisno o tome specificira li sve potrebne zahtjeve ili samo neke. U tom smislu mogu se razlikovati standardi o dimenzijama, standardi o materijalima i standardi za tehničku isporuku.
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.4)

- standard za proces

standard koji specificira zahtjeve koje mora ispuniti neki proces, kako bi se osigurala njegova spremnost za namjenu
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.5)

- standard za uslugu

standard koji specificira zahtjeve koje mora ispuniti neka usluga, kako bi se osigurala njena spremnost za namjenu

NAPOMENA Standardi za usluge mogu se donijeti za područja kao što su praonice rublja, hotelijerstvo, transport, održavanje vozila,  telekomunikacije, osiguranje, bankarstvo, trgovina.
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.6)

- standard za interfejs

standard koji specificira zahtjeve koji se odnose na kompatibilnost proizvoda ili sistema u njihovim tačkama spajanja
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.7)

- standard o potrebnim podacima

standard koji sadrži spisak karakteristika za koje treba navesti vrijednosti ili druge podatke, radi bližeg opisa nekog proizvoda, procesa ili usluge

NAPOMENA Neki standardi određuju podatke koje trebaju navesti dobavljači, a drugi opet kupci.
(BAS EN 45020:2009, definicija 5.8)

 


Upućivanje na standarde u propisima

Kod primjene principa „upućivanja na standarde”, tehnički zahtjevi se ne uključuju u tehničke propise, nego se daju upućivanjem na standard koji utvrđuje te zahtjeve.

Na taj način:

  • pojednostavljuje se i ubrzava zakonodavni proces
  • tehnički napredak ne zahtijeva izmjenu propisa, nego se mijenja samo standard
  • olakšava  se uklanjanje prepreka za trgovinu
  • bolje se osigurava primjena tehničkih propisa,
  • upućivanjem na iste, zajednički dogovorene međunarodne standarde uklanjaju se razlike među nacionalnim tehničkim propisima različitih zemalja.

- upućivanje na standarde (u propisima)

upućivanje na jedan ili više standarda, umjesto detaljnih odredbi, u nekom propisu

NAPOMENA 1 Upućivanje na standarde može biti datirano, nedatirano ili općenito, a istovremeno izričito ili pokazno.

NAPOMENA 2 Upućivanje na standarde može biti povezano s općenitom zakonskom odredbom koja se odnosi na stanje tehnike ili na priznata tehnička pravila. Takva odredba može biti i samostalna.
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.1)

- preciznost upućivanja

1. datirano upućivanje (na standarde)

upućivanje na standarde kojim se označava jedan ili više određenih standarda, i to tako da se naknadne revizije standarda ne mogu primjenjivati ako se ne promijeni propis

NAPOMENA Standard se obično označava njegovim brojem, te datumom ili brojem izdanja. Može se navesti i naslov.
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.2.1)

2. nedatirano upućivanje (na standarde)

upućivanje na standarde kojim se označava jedan ili više određenih standarda, i to tako da se naknadne revizije standarda primjenjuju, a da nije potrebno mijenjati propis

NAPOMENA Standard se obično označava samo njegovim brojem. Može se navesti i naslov.
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.2.2)

3. opće upućivanje (na standarde)

upućivanje na standarde naznačavanjem svih standarda određenoga tijela i/ili naznačavanjem standarda u nekom području, bez pojedinačnog označavanja
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.2.3)

- strogost upućivanja

1. izričito upućivanje (na standarde)

upućivanje na standarde, prema kojem je poštivanje odredbi iz navedenog(ih) standarda jedini način da se zadovolje zahtjevi nekog tehničkog propisa
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.3.1)

2. pokazno upućivanje (na standarde)

upućivanje na standarde, prema kojem je poštivanje odredbi iz navedenog(ih) standarda jedan od načina da se zadovolje zahtjevi nekog tehničkog propisa
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.3.2)

- obavezni standard/standard sa obaveznom primjenom

standard čija je primjena obavezna na osnovu nekog općeg zakona ili na osnovu izričitog upućivanja u nekom propisu
(BAS EN 45020:2009, definicija 11.4)

 


Državna standardizacija BiH

U Bosni i Hercegovini bosanskohercegovačke standarde (BAS) donosi Institut za standardizaciju BiH - BAS.

Ciljevi državne standardizacije BiH

  1. Pospješivanje međunarodne trgovine sprečavanjem ili uklanjanjem barijera koje proizilaze iz neutemeljenih razlika pri poslovanju na državnom nivou;
  2. Povećanje nivoa sigurnosti, zaštite zdravlja i života, te sigurnosti okoline;
  3. Unapređenje cjelishodnog iskorištenja rada, materijala i energije u procesima proizvodnje;
  4. Poboljšanje proizvodne uspješnosti, uz upravljanje raznolikostima, usklađenosti i zamjenjivosti;
  5. Unapređenje kvaliteta proizvoda, procesa i usluga utvrđivanjem njihovih karakteristika, kojima mogu zadovoljiti postavljene zahtjeve, odnosno utvrđenu namjenu.

Principi državne standardizacije BiH

  1. Dobrovoljno učestvovanje i doprinos svih zainteresiranih strana u pripremi i usvajanju državnih standarda BiH;
  2. Dobrovoljna primjena i korištenje državnih standarda BiH;
  3. Konsenzus, koji znači načelno slaganje značajnijeg dijela zainteresiranih o sadržaju državnog standarda BiH;
  4. Prioritet zajedničkih interesa zainteresiranih strana nad pojedinačnim interesima;
  5. Transparentnost rada u pripremi i dostupnost javnosti državnih standarda BiH;
  6. Međusobna usklađenost državnih standarda BiH;
  7. Poštivanje dostignutog stanja tehnike i pravila međunarodne i evropske standardizacije.

 


Stručna tijela BAS Instituta

BAS Institut donosi bosanskohercegovačke standarde putem stručnih tijela. Stručna tijela BAS Instituta su:
  • Tehnički komiteti (TC),
  • Radne grupe (WG),
  • Ad hoc grupe (AG) i
  • Unifikaciona grupa (UG).

U ovom trenutku pri Institutu je aktivno 55 tehničkih komiteta iz različitih područja standardizacije. U radu ovih tehničkih komiteta je angažirano oko 600 bosanskohercegovačkih stručnjaka iz raznih oblasti. Institut je, putem stručnih tijela, do sada preuzeo više od 27500 međunarodnih i evropskih standarda, uglavnom metodom proglašavanja. Od ukupnog broja, 236 standarda je preuzeto metodom prijevoda. 

 

Način uključivanja u rad stručnih tijela

 

Organizacije koje su zainteresirane za predmet i područje rada TC-a prijavljuju svoje stručnjake (i eventualnu namjeru da vode sekretarijat TC-a) putem obrasca „Prijava”, BAS O 8.5 - 03, koji je stalno raspoloživ na web stranici Instituta, a objavljuje se i u Glasniku. Uz Prijavu za rad u TC-u potrebno je dostaviti radnu biografiju stručnjaka kojeg zainteresirana strana predlaže. Prijavom za rad u TC-u organizacija prihvata sve obaveze koje proizilaze iz učešća njenih stručnjaka u radu komiteta. Prijavljeni stručnjaci moraju biti kompetentni i/ili imati iskustvo i/ili interes za pripremu i primjenu standarda.

 

Organizacijama koje su zainteresirane za vođenje sekretarijata dostupan je i obrazac „Upitnik”, BAS O 8.5 - 04, putem kojega organizacije mogu potvrditi svoju spremnost da prihvate i vode sekretarijat TC-a. Navedeni obrazac sadrži informacije o zadacima i odgovornostima sekretarijata, predsjednika i tehničkog sekretara TC-a.

Članovi TC-a razmatraju zahtjeve na sjednici i daju odgovarajuće prijedloge direktoru Instituta, a koordinator TC-a izvještava zainteresirane o prijedlozima TC-a.

 


Objašnjenje naziva dokumenata na web stranici BAS Instituta i u službenom glasilu, BAS Glasniku.

Bosanskohercegovački standard (BAS standard)

Na osnovu Zakona o standardizaciji BiH (Službeni glasnik 19/01), a prema Pravilniku o proceduri pripremanja, donošenja i objavljivanja bosanskohercegovačkih standarda (Službeni glasnik 49/09), bosanskohercegovačke standarde priprema, izdaje i objavljuje Institut za standardizaciju BiH, na prijedlog tehničkih komiteta. Bosanskohercegovački standardi (BAS standardi) mogu nastati na ova četiri načina:

  • preuzimanjem stranih (međunarodnih/evropskih/nacionalnih) standarda uz prevođenje na neki od službenih jezika u BiH (metoda prijevoda - pv)
  • preuzimanjem stranih (međunarodnih/evropskih/nacionalnih) standarda na izvornom jeziku (metoda proglašavanja - pr)
  • preuzimanjem stranih (međunarodnih/evropskih/nacionalnih) standarda na izvornom jeziku, sa nacionalnim predgovorom (metoda korica - ko)
  • izradom izvornog BAS standarda (izv)

Oznaka načina prihvatanja navedena je uz referentnu oznaku BAS standarda. BAS standardi su zainteresiranim na raspolaganju u biblioteci Instituta za standardizaciju BiH, Ulica V. R. Putnika 34, Istočno Sarajevo.

 

Nacrt BAS standarda (NS/BAS)

Na osnovu Zakona o standardizaciji BiH (Službeni glasnik 19/01), a prema Pravilniku o proceduri pripremanja, donošenja i objavljivanja bosanskohercegovačkih standarda (Službeni glasnik 49/09), Institut za standardizaciju BiH, na prijedlog tehničkih komiteta, objavljuje javnu raspravu o nacrtima BAS standarda (oznaka NS/BAS) na web stranici BAS Instituta i/ili BAS Glasniku.

 

Pisane primjedbe na nacrte BAS standarda dostavljaju se Institutu za standardizaciju BiH (uz oznaku tehničkog komiteta i referentnu oznaku nacrta BAS) do isteka javne rasprave, a najkraće u roku od trideset (30) dana od objave javne rasprave.

 

Za nacrte BAS standarda zainteresirani se mogu obratiti Institutu za standardizaciju BiH, Ulica V. R. Putnika 34, Istočno Sarajevo.

 

Povučeni standardi

U skladu sa Pravilnikom o proceduri pripremanja, donošenja i objavljivanja bosanskohercegovačkih standarda (Službeni glasnik 49/09), direktor Instituta za standardizaciju BiH, na prijedlog tehničkog komiteta, donosi odluku o povlačenju bosanskohercegovačkog standarda kada je donesen novi bosanskohercegovački standard ili kada je postojeći bosanskohercegovački standard postao neprimjenjiv.

 

Ako je neko područje uređeno propisima, a neki od propisa (pravilnik, naredba, i sl.) upućuje na standarde koji su povučeni, oni se primjenjuju silom tih propisa i bit će, do izmjene propisa ili izrade novih, na raspolaganju u biblioteci Instituta za standardizaciju BiH, Ulica V. R. Putnika 34, Istočno Sarajevo.

20 Feb 2012