|
|
| GLASNIK br. 1/08. |
| |
| Edina Tanović |
| |
| INTEROPERABILNOST - NOVA KLJUČNA RIJEČ U STANDARDIZACIJI |
| |
| |
 Interoperabilnost zvuči kao općepoznata riječ, koju je lako moguće zamijeniti domaćom. Međutim, značenje je mnogostruko, pa nije lako prevodivo. Po definiciji, interoperabilnost je sposobnost da dvije ili više mreža, sistema, uređaja, aplikacija ili komponenti međusobno razmjenjuju i koriste razmijenjene informacije. Šira definicija obuhvata i komunikaciju između ljudi. |
Interoperabilnost omogućava masovnu primjenu odgovarajućih sistema, doprinosi njihovom razvoju i sprječava neželjene efekte fragmentacije. Tehnička lica interoperabilnost povezuju sa uređajima, programima, operativnim sistemima i sl., dok je tržišni takmaci (preduzeća) vide kao poslovnu kategoriju. Danas je u savremenom svijetu gotovo nezamislivo funkcioniranje neke države bez saradnje između struktura i sistema, kao i razmjene informacija, u privredi i državnoj administraciji. S druge strane, u globaliziranom društvu, stalno se povećava broj raznih sistema koji (treba da) razmjenjuju informacije. Stoga je interoperabilnost bitna za obavljanje bilo koje poslovne aktivnosti. Ona je i vrlo bitan element svih državnih strategija koje se tiču javne sigurnosti, akcija u slučaju prirodnih nepogoda i požara, hitnih službi i zdravstvene zaštite. Obezbjeđenje interoperabilnosti između informacionih sistema državnih i institucija lokalnih vlasti postaje ključni cilj za mnoge vlade. |
|
Nove inicijative |
|
Prepoznajući enorman značaj interoperabilnosti, vodeće evropske institucije za standardizaciju CEN (European Committee for Standardization), CENELEC (European Committee for Electrotechnical Standardization) i ETSI (European Telecommunications Standards Institute), zajedno sa američkom ANSI (American National Standards Institute), organizovale su u Varšavi, Poljska, konferenciju o interoperabilnosti, u periodu 6-7 februara 2008. godine, pod nazivom "Interoperabilnost - ključ za međunarodno poslovanje". Cilj konferencije bio je olakšavanje transatlantske trgovine i stimuliranje inovacija kroz dijalog svih učesnika u ICT (Informaton & Communication Technology) primjenama. |
| U kontekstu interoperabilnosti, standardi su postali ključni alat za povezivanje različitih uređaja, sistema, aplikacija, za postizanje zadovoljavajućeg nivoa komunikacije i zajedničkog rada, te, posredno, za sveukupno međunarodno poslovanje. Standardi su ključni (esencijalni) za ovaj dijalog i, na početku procesa standardizacije, da bi se odgovorilo potrebama tržišta, interoperabilnost je faktor koji se mora razmotriti, uz uključivanje svih zainteresiranih. Na koferenciji su bili okupljeni učesnici iz 22 zemlje, uključujući zajednice korisnika, između ostalih, industriju i vlade. Poseban akcenat stavljen je na ulogu ICT standarda u interoperabilnosti. Različite potrebe za interoperabilnošću pokazane su kroz prezentacije učesnika. Prezentirani su sigurnosni sistemi i uređaji, upravljanje energijom, "pametne kuće", industrija zabave, poboljšanje uživanja u TV programu u našim domovima, standardizacija kablovskih mreža, elektroničke transakcije, primjene na bazi RFID (radiofrekventne identifikacije), a koje se tiču metoda elektroničke identifikacije i telekomunikacija, kao što je npr. elektronički pasoš (ePassport) i dr. Konferencija je naglasila i neka druga pitanja, kao što je potreba za boljim vezama između razvoja i standardizacije i inovacija, te utjecaj ocjene usklađenosti na interoperabilnost. |
| Neposredno pred Konferenciju, 30. januara 2008. godine, ETSI je ponudio tržištu dvije kompleksne usluge, u principu zasnovane na interoperabilnosti, nazvane Forapolis i Interopolis, definirajući ih kao "usluge koje omogućavaju tehnologiju, usluge koje su alat da ideje prerastu u stabilne tehnologije". Jednostavno rečeno, Forapolis omogućava tehnologiju, Interopolis omugućava proizvod. |
| Forapolis je ustanovljen da bi se obezbijedile efikasne usluge podrške za bilo koji forum čije se aktivnosti mogu specificirati: upravljanje poslovnih procesa (podrška uspostavljanju i zaključenju foruma, alati za vođenje programa rada, smjernice bazirane na najboljoj praksi, upravljanje projektima), administracija (vođenje članstva, finansijski menadžment, menadžment dokumenata, IT (usluga držanja datoteka koje čine web site na serveru, usluga držanja popisa korisničkih adresa na serveru, elektronička sredstva, WLAN podrška sjednicama), jednice, sastanci (organizacija, logistika, držanje datoteka na serveru, izvještavanje, sekretarske usluge), pravno-finansijske usluge (vođenje bankovnih računa, izvještavanje prilagođeno korisniku, IPR -intellectual property rights menadžment). |
| Interopolis se promovira kao usluge efikasne podrške bilo kom forumu koji želi da plasira interoperabilan proizvod na tržište brzo i jeftino. Obuhvata usluge vezane za metodologiju ispitivanja i razvoj (konsultacije, kreiranje i razvoj ispitnih metodologija, planiranje validacije, kreiranje i razvoj niza ispitivanja), pragmatične inicijative za interoperabilnost, validaciju tehnologije (podrška fora-i u shemi validacije), obuku (ukupne metodologije ispitivanja, najbolja praksa u validaciji), inžinjering ispitnih alata (konsultacije, podrška izradi ispitnih rješenja, promocija otvorenih rješenja). |
| Stanje u BiH |
| Naša zemlja zaostaje (bolje rečeno "kaska") za Evropom i razvijenim svijetom, Upotreba savremene ICT tehnologije na pravi način imperativ je i za našu administraciju, kao i za ostale u Evropi i svijetu, posebno ukoliko želimo da u neko dogledno vrijeme Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije. Ovo je značajno i zbog kompleksnosti administracije u našoj zemlji (državna, entitetska, kantonalna), koja mora postići znatno veću efikasnost od postojeće i smanjiti enormne troškove svoga rada. Ima nekih naznaka i pokušaja osavremenjivanja rada. Uveden je niz portala vlada, kao dio strategije eUprave, u svrhu informiranja javnosti: o radu uprave, ekonomskim pokazateljima, evropskim integracijama; građana: o socijalnim i drugim pitanjima, radu, zapošljavanju, ličnim dokumentima i sl.; poslovnih subjekata: o preduzećima i njihovom poslovanju, od kojih su neki potpuniji, a drugi pružaju vrlo malo informacija. Koliko je meni poznato, nema institucije koja se bavi upotrebom ICT u administraciji (na nivou Republike Srpske je skoro uspostavljena Agencija za ICT), koja vodi računa o (jedinstvenim) standardima koji se primjenjuju ili će biti primijenjeni, načinu i unifikaciji razmjene podataka između sistema i institucija administracije, itd. Također, nema prave strategije države u ovoj oblasti, tako da se za sada, zaduženi informatičari u pojedinim institucijama snalaze kako znaju i umiju. Ovo može dovesti do značajnih problema u integraciji pojedinih sistema i usklađivanju njihovog rada. Zbog toga se mora, što prije, ustanoviti opseg i okvir za korištenje ICT u administraciji i definirati set standarda i smjernica koji će se koristiti za obezbjeđenje interoperabilnosti sistema svih institucija vlasti. |
| Moram na kraju pomenuti i pokušaje da se postojeća situacija poboljša. Tako je Microsoft, čiji su predstavnici učestvovali na konferenciji u Varšavi, putem Microsofta BiH, uoči konferencije (5. februara) organizovao Okrugli sto o interoperabilnosti, namijenjen, prije svega našoj administraciji (državnoj i entitetskoj). Odziv na poziv nije bio adekvatan aktuelnosti problematike, odnosno potrebi da admininistracija u BiH efikasno vrši svoju ulogu, na zadovoljstvo svih njenih građana. |
| |
|
